Vrijeme na Jadranu

Ciklone i anticiklone

Raspored ciklona i anticiklona nad srednjom i južnom Europom diktira promjene u vremenskim prilikama na Jadranu.

Uobičajeni smjer kretanja ciklona nad Jadranom je od zapada prema istoku. Na svojoj prednjoj strani one donose vjetrove južnih smjerova (tada duž Jadrana najčešće puše jugo), a za vrijeme na Jadranu to znači dotok toplog i vlažnog zraka, pa je vrijeme oblačno i kišno.

Iza ciklone, s jačanjem anticiklone i njenim širenjem preko europskog kopna prema istoku, vjetar skreće na sjeveroistočne smjerove i donosi hladan i suh zrak, bura rastjeruje oblake, a nakon nje i privremenog zahlađenja vrijeme se stabilizira. Za vrijeme na Jadranu karakteristična je nakon toga stabilizacija vremena, prevladavat će vedro i mirno vrijeme, ljeti s umjerenim dnevnim vjetrom maestralom, do nailaska nove ciklone sa kojom se ciklus vremenskih prilika na Jadranu ponavlja.
Ovakav je ritam izmjena za vremenske prilike na Jadranu uobičajen, a razlikuje se tek po tome koliko često i kojim putanjama nailaze ciklone. Ljeti su rijetke i putuju uglavnom sjevernije od Jadrana.

Razlike ljeti i zimi

Za vrijeme na Jadranu karakteristično je da su ljeti razlike između sjevera i juga znatno blaže - dvije polovice Jadrana spajaju se u tada jedinstveno klimatsko područje s mnogo toplih i sunčanih dana, visokim dnevnim temperaturama koje ublažavaju ugodni vjetrovi maestrali, niskim postotkom vlage i ne prevrućim noćima. Površinska tempratura mora, uglavnom je cijelom duljinom Jadrana između 24°C i 26°C.
Krajem ljeta razlike između sjevernog i južnog Jadrana postaju osjetne najprije noću, dok su dnevne temperature još neko vrijeme podjednake. Hladnije noći ubrzo dovode i do razlika u temperaturi mora, koje se s početkom rujna na sjeveru počinje brže hladiti. Mjesec dana kasnije pred Istrom će će se more već rashladiti i na 18°C i manje, a na jugu i dalje može biti 22°C.

Morske mijene, struje i valovi

Plima i oseka u Jadranu su razmjerno malih amplituda i ne utječu bitno na sigurnost plovidbe. Znatan učinak na njih ima i atmosferski tlak.
Morske su struje slabo izražene i u pravilu ne predstavljaju problem pri navigaciji. No o njima ipak treba voditi računa, jer u nekim uskim kanalima i prokopanim prolazima mogu dostići i 4 čvora brzine.
Valovi na Jadranu ne dosežu visine kao valovi na oceanima. Jugo stvara više valove nego bura, ali valovi bure upola su kraći, a usto i znatno nepravilnijih amplituda, što znači da će brodski trup trpjeti mnogo veća naprezanja u valovima bure.

Nevera

Kada su vremenske prilike na Jadranu u pitanju, nevera je uz buru zasigurno najneugodniji doživljaj. Ona dolazi velikom brzinom sa zapada, s otvorenoga mora, i traje kratko. Nevere se javljaju gotovo isključivo ljeti, znatno učestalije kako se približava jesen.
Na najmanji predznak nevere, ako postoji mogućnost, najbolje se skloniti u stranu od njene putanje.


SHARE: