Vjetrovi u Hrvatskoj

Cijeli istočni dio Jadrana obiluje lokalnim vremenskim varijacijama, gdje kad pričamo o jedrenju najbitniji nam je vjetar. Od davnina je čitanje znakova prirode bila srž života na moru. Stoga nećete pogriješiti ako pitate lokalnog ribara kakvo će biti vrijeme danas navečer ili sutra, te koje je najbolje mjesto za vez ili sidrište? Ružu vjetrova Jadrana čine jugo (jugoistočni vjetar), bura (sjeveroistočni vjetar), maestral / maestral (sjeveroistočni vjetar), jugo (južni vjetar), tramuntana (sjeverni vjetar), levanter i istočni vjetar. Bez obzira na sve ove jadranske vjetrove, posebnu pozornost treba posvetiti buri i jugu, a za to postoje dobri razlozi. Prije svega, cilj nam je predstaviti jadranske vjetrove i učiniti ih lakšim za prepoznavanje, iskoristiti njihovu energiju, kao i pravodobno reagirati na njihov nastanak i brzo stići u sigurnu luku.

Bura-hladan jadranski vjetar

Kao hladan vjetar bura se okomito spušta niz obronke primorskih planina i kreće se prema moru. Tako stvara oblake prašine koji smanjuju vidljivost. Buru najavljuje "kapa" oblaka koji kao da su zahvatili visoke planinske vrhove - Velebit na sjevernom Jadranu, Mosor i Biokovo na južnom Jadranu. Rijetko puše duže od tri dana. Ako je bura lokalnog podrijetla za očekivati je da će prestat za manje od jednog dana. Budući da donosi hladan i težak zrak, svoj put prema moru pronalazi kroz planinske rasjede i između viših planinskih lanaca. Bura puše na udare i stoga može biti vrlo jaka i neočekivana, stoga, ako do sada niste naišli na buru, savjetujemo vam da na najavu bure se zapustite u najbližu marinu/luku. Područja gdje se javljaju neke od najjačih bura su: Tršćanski zaljev, Velebitski kanal poznat po senjskoj buri, Vinodolski kanal, Novigradski zaljev, područja oko Šibenika, Split (osobito Vrulja kod Omiša), Makarska – nizina Biokova , Žuljanski zaljev na poluotoku Pelješcu, ušće rijeke Neretve, te Risanski zaljev u Boki. Naprotiv, područja gdje se javljaju neke od najblažih bura su: zapadna obala Istre, južno područje Biokova koje se proteže prema Trogiru, od obale Poljica do Dugog Rata, kao i obala Crne Gore. Ukratko, moglo bi se reći da je bura najblaža tamo gdje su obalni vrhovi niži od 600 metara ili na područjima više od 4 kilometra od obale.

Jugo – topli jadranski vjetar

Jugo je jugoistočni vjetar. Na Jadranu puše kad se nad jadranskim područjem razvije ciklona. Donosi oblake i kišu. Tlak zraka pada. Razvija se polako i obično se može uočiti dva do tri dana unaprijed. Obično traje duže od bure, pet do sedam dana, a zimi i duže. Postoji mogućnost tzv. suhog juga, kada puše nekoliko dana bez kiše. Za razliku od bure, jugo je stalan vjetar koji postupno jača.

Maestral

Maestral je “dobronamjerni”, prijateljski vjetar kojemu se vesele osobito nautičari i svi oni koji pod njegovim povjetarcem uživaju u ljetnoj sezoni. Maestral je dnevni vjetar koji puše sa sjeverozapada i nastaje zbog razlika u temperaturi između kopna i mora. Dosta je čest u periodu od proljeća do jeseni, a najjači je u srpnju i kolovozu. Obično počinje puhati oko 9 ili 10 sati ujutro, najveću jačinu dostiže poslijepodne i nestaje pri zalasku sunca. Maestral je općenito slabiji na sjevernom Jadranu nego na njegovom južnom dijelu.

Tramuntana

Tramuntana je klasični naziv za sjeverni vjetar. Riječ je izvedena od latinskog vertus transmontanus – vjetar koji puše (dolazi) preko planina. Ovaj naziv za sjeverni vjetar raširen je u cijelom Sredozemlju. To je hladan vjetar umjerene jačine (ponekad i jakih udara), koji se obično stvara za vedrog vremena. Njegova pojava najavljuje lijepo vrijeme.

Levanter

Levanter se odnosi na istočni vjetar. Naziv potječe od talijanskog levante što znači istok, dok se riječ razvila iz latinskog levare: uzdizanje, uzdizanje. Često je to umjeren (rjeđe jak) vjetar, koji nosi naoblaku, vlagu i oborine. Kada dostigne visok intenzitet, opisuje se kao Levanter.

Oštro

Oštro je uobičajeni naziv za južni vjetar. Njegovo ime potječe od latinskog auster : jug. Opisuje se kao topao i vlažan vjetar koji obično ne traje dugo, ali može doseći značajnu snagu.

Lebić

Lebić je jugozapadni jadranski vjetar koji se naziva i garbin. Obično je to suh i topao vjetar, koji se nad Jadranom diže nakon juga, kada sredozemna ciklona stigne s mora do zapadne i srednje obale Hrvatske. Obično ne traje dugo, ali može uzrokovati jake vjetrove (lebićada). Posebno je opasno zbog “križanja” valova i izdizanja morske površine u plitkim lučicama koje su otvorene prema jugozapadu.

Garbin

Garbin, grbin, garbinada (od arapskog gharbi) je vrlo jak, iznenadan i kratkotrajan jugozapadni (ili zapadni jugozapadni) vjetar. Može uzrokovati mutne vode u slučaju pješčanih ili šljunčanih plaža.