Nakon 28 godina korištenja kune, od 1. siječnja 2023. Hrvatska je uvela euro kao službenu valutu. Ovo je doista jedan od prijelomnih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti jer se tiče svih nas i bitno će utjecati na to kako će život i rad u Hrvatskoj izgledati u vremenima koja su pred nama.
Za i protiv
Bilo je dosta pomiješanih emocija s odlukom Hrvatske da napusti svoju valutu i postane dijelom eurozone, ali kad emocije ostavimo po strani, čini se da ima više prednosti nego mana kada je u pitanju priroda ove odluke. Zapravo, teško je navesti bilo kakav čvrst argument protiv uvođenja eura, a za to postoji više razloga.
Što kažu stručnjaci?
Kako je prije nekoliko godina objasnio hrvatski ekonomist Velimir Šonje, kuna nikada nije ispunila svoju svrhu prave valute. Nikad nije bila potpuna mjera vrijednosti za različite stvari – npr. Hrvati su u kunama mjerili vrijednost samo za stvari koje ne vrijede mnogo poput raznih potrošačkih dobara kao što su hrane ili knjiga. Međutim, kada ste tražili vrijednost automobila, jahti ili nekretnina, ona je gotovo uvijek bila prikazana u eurima. Čak i druge, ne tako vrijedne stvari, kao što su cijene najma stanova uglavnom su bile prikazivane u eurima.
U našem yachting poslu to smo još više primijetili – naši cjenici najma jahti prikazani su u eurima još od vremena otkad euro uopće postoji. I prije nego što je postojao euro, bilo je uobičajeno da se cijene skupljih stvari u Hrvatskoj prikazuju u njemačkim markama. Drugi razlog zašto kuna nikada nije ispunila svoju svrhu ogleda se u činjenici da je tek oko 1/3 štednje ostvareno u kunama, dok je ostatak bio u različitim stranim valutama.
Poslovna perspektiva
Uvođenjem eura kao službene valute, stvari se mijenjaju i za tvrtke u Hrvatskoj. Nema više valutne klauzule, valutnog rizika niti troškova konverzije. Očekuje se da će sve navedeno pozitivno utjecati na trgovinu i investicije.
Privikavanje na euro
Kada je riječ o svakodnevnom životu, uvođenjem eura hrvatskim će građanima biti lakše uspoređivati cijene u Hrvatskoj s cijenama u ostalim članicama eurozone. Lakše će biti i turistima koji dolaze u Hrvatsku. Većina turističkih dolazaka dolazi s tržišta EU pa će turistima biti velika prednost da plaćaju u valuti na koju su navikli i uspoređuju cijene. Nadalje, neće biti posla s mjenjačnicama, a nije tajna da su neke od njih imale sumnjive prakse u poslovanju.
Za hrvatske građane ostaju neki izazovi – omjer kune i eura bio je 7,53 kune za 1 euro. To znači da smo prije plaćali 75 kuna za nešto što nas sada košta 10 eura. To znači da jedna jedinica sada vrijedi 7,5 puta više nego prije i trebat će neko vrijeme dok se svi u Hrvatskoj naviknu na to.
Uspomene traju zauvijek
Unatoč tome što je kuna sada prošlost, osjećaji prema njoj ostat će. Provedena je u ratno vrijeme i vezana uz samostalnost Hrvatske. Tako da će kuna na neki način ostati kod nas. Ne samo kao uspomena, nego i u svakodnevnom govoru. Neki izrazi koji imaju riječ kuna još uvijek se koriste i koristit će se još dugo vremena. Kad se sve zbroji, uvođenje eura vidimo kao pragmatičnu odluku koja će nam dugoročno olakšati život.
